IN MEMORIAM: SANDA MILADINOV LANGERHOLZ – ODLAZAK DIVE

Zauvijek nas je napustila zvijezda Kazališta Komedija, gospođa Sandra Miladinov Langerholz
Komemoracija će se održati u petak, 26.5.2023. u 9:30 sati u dvorani Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb, a posljednji ispraćaj bit će u petak, 26.5.2023. u 13:20 sati na zagrebačkom Krematoriju.

Sanda Miladinov Langerholz, od 1960. do 1992. prvakinja Kazališta Komedija, svojem je visokostručnom profesionalizmu dodala i onu tanku ali neuništivu umjetničku žicu, dostupnu rijetkima, koja ju je tokom plodne karijere  svrstala u red izuzetnih ličnosti kazališne scene.

U Zagrebačko gradsko kazalište “Komedija” došla je 1960. godine, nakon prvog angažmana u Narodnom kazalištu “August Cesarec” u Varaždinu i nakon dvije sezone u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Već za svoju prvu glavnu ulogu, Kate u mjuziklu Cola Portera “Poljubi me, Kato” u režiji Vlade Habuneka, dobila je Nagradu grada Zagreba za “naročiti uspjeh i umjetničko ostvarenje u  1960-toj godini”. Od tada, tijekom dugogodišnjeg glumačkog staža, ostvarila je veliki broj uloga u obimnom dramskom i glazbenom repertoaru našeg kazališta. Svojom nepresušnom  inspiracijom i inicijativom bila je, uz Vladu Štefančića, jedan od ključnih začetnika “škole domaćeg mjuzikla”. Svoj nezaboravni dopri­nos dala je kao Aldonza u mjuziklu Wassemana i Leigha “Čovjek iz  Manche”, za koju je godine 1980. nagrađena Nagradom Društva dramskih umjetnika Hrvatske. Bio je to čak svojevrstan presedan, jer je ta dramska nagrada dodi­jeljena za glumačko-pjevačku kreaciju u glazbenoj predstavi!

Njezina kreacija Golde u “Guslaču na krovu” Bocka i Steina više od 20 godina plijenila je pozornost publike, a odigrala ju je 342 puta.

Nakon što je dobila Sterijinu nagradu za ulogu Matilde u komediji A. G.Matoša “Malo pa ništa”, 28.prosinca 1971, prvi puta u domaćem mjuziklu Grgića i Kabilja “Jalta, Jalta”, zablistala je kao Nina Filipovna. Nije ni slutila da će ovu ulogu igrati čak 534 puta tijekom 20 godina i da će je upravo ona obilježiti kao ni jedna druga!

Novinarka je u “Vjesniku” od 9. studenog 1985. zapisala: “… junakinja  i prvakinja, prva zvijezda i apsolutna veličina žanra koji je prije četvrt stoljeća upravo u Zagrebu, potražio svoje kazališno utočište. Vedra, glazbena scena, opereta, muzička komedija, mjuzikl, našli su u Kazalištu na Kaptolu neobično plodnu zemlju. A na njoj rijetku biljku koja kao da je  samo čekala kiše, vjetrove i sunačne zrake pljeska što je neštedimice počeo stizati iz zamračena gledališta. Zahvaljujući “Komediji” razvila se  Sanda  Langerholz, zahvaljujući Sandi “Komedija” je procvjetala. Ta prirodna i prekrasna poveza­nost ličnosti i kazališta danas je dovela do Sandine Margo Chaning,  lika i uloge točno po Sandinoj mjeri, do bljeskovite kreacije u koju  je umjetnica utkala  znanje, umijeće, intuiciju i neprispodobiv dar za scenu koja od nje traži sve”. Bila je to uloga u američkom mjuziklu Betty Comden, Adolpha Greena i  Charlesa  Strousea “Aplauz” i Sanda Miladinov Langerholz je za tu ulogu nagrađena godišnjom Nagradom “Vladimir Nazor” 1986. godine.

Posebno ističemo njene vrlo uspješne kreacije likova iz opera “Uspon i pad grada Mahagonny” i “Opera za tri pare” B. Brechta i K. Weilla, izvedenih u Kazalištu “Komedija”, 1975. i 1984. godine. Izuzetno sklona interpretaciji Brechtovih songova, uglazbljenih od skladatelja Kurta Weilla, Paul Dessaua, Hansa Eislera, kreirala je scenski izbor pod zajedničkim nazivom “Zastori”, koji govori o scenskoj životnosti i aktualnosti Brechtove društveno angažirane dramatike. Ne upuštajući se u scenski eksperiment, Brechtove songove pjevala je i glumila na brehtijanski način, dajući im značaj salonsko-kabaretskog, i dakako, teatarskog ugođaja.

U svom bogatom glumačkom opusu odigrala je cijeli niz uloga u komedijama klasičnih i suvremenih autora. Sjećamo je se kao Klee u Shafferovoj komediji “Crna komedija”, kroz uloge u predstavi Neila Simona “Hotel Plaza”, Kishonova “Vjenčanog  lista”,  M. Frayna “Kaos u kulisama”. Također u komedijama domaće dramske baštine (J. Freudenreich: “Graničari”, A. G. Matoš: “Malo pa ništa”),  te komedijama svjetskih klasika (Shakespeare: “Sve je dobro što se dobro svrši”), pokazala je kao glumica i komičarka svu svoju umjetničku raskoš. Zadnju ulogu u matičnom kazalištu odigrala je već kao umirovljenica 2000. u Harwoodovom “Kvartetu”.

Godine 1994. nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 1995., povodom 45. obljetnice rada Kazališta Komedija odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Gospođa Sanda Miladinov Langerholz doista je bila jedna od najvećih zvi­jezda zagrebačkog i hrvatskog kazališta, osoba koja je svojom pojavnošću obilježila razdoblje najviših umjetničkih dometa našeg teatra, a mi smo ponosni i zahvalni što su u njezinom raskošnom talentu uživale generacije Komedijine publike.

Obitelji upućujemo izraze iskrene sućuti.