In memoriam: Alfi Kabiljo

Danas smo primili tužnu vijest da nas je zauvijek napustio gospodin Alfi Kabiljo. Ponosni smo što je njegovo kultno djelo, mjuzikl Jalta, Jalta, postalo amblematskom predstavom, sinonimom za naše Kazalište. Nedavno nam je obitelj Kabiljo poklonila pianino na kojem je skladana Jalta, Jalta, koji se može vidjeti na balkonu našeg foajea, a 26. ožujka 2022. održali smo koncert Alfi Kabiljo: Moji mjuzikli #2, kojim smo (s malim zakašnjenjem, zbog pandemije) proslavili Maestrovih 60 godina umjetničkog rada, 85. godinu života te 50. obljetnicu njegova mjuzikla Jalta, Jalta. 

S izuzetnim poštovanjem se opraštamo od Maestra Kabilja, uz izraze zahvalnosti za svaku notu koju nam je podario.

Komemoracija će se održati u ponedjeljak, 7. travnja 2025. u 12:00 sati u kazalištu Komedija.

Obitelji Kabiljo upućujemo izraze naše iskrene sućuti.

 

Rijetko se koje kazalište može pohvaliti da ima svojega Autora. Komedija ima Alfija. Iako mu se djela izvode i u drugim hrvatskim kazalištima i u inozemstvu, povezanost između Alfija Kabilja i umjetnikâ kazališta Komedija posebna je i neraskidiva. Više od pola stoljeća. Punih 55 godina s Komedijine pozornice odjekuje Alfijeva glazba.

            U sedamdesetim godinama, obilježenim intenzivnom produkcijom hrvatskog mjuzikla, rađa se pojam zagrebačke škole mjuzikla. Skladatelj Alfi Kabiljo s tekstopiscem Milanom Grgićem ili u suradnji s drugim autorima stvara najveći broj djela koja često i dirigira.

            Velika trka (1969.) i Crveni otok (1981.) imali su naglašenu političku satiričnu notu,  ismijavali su borbu za vlast. I Jalta, Jalta (1971.) ima određenu političku pozadinu, aktualnu od njezina nastanka, koja je možda najaktualnijom postala upravo danas, s ratom u Ukrajini. Društvenu satiru, s problematikom promjene spola, donio je Dlakav život (1976.). Sasvim suprotan bio je Ivan od leptira (1976.), mjuzikl za djecu, o djeci i njihovim snovima. Dva su djela, neobično popularan Vjenčani list (1986.) i Colombe (1992.), mjuzikli čiji songovi nadopunjuju komediografski tekst.

            Pravi recept uspjeha, uz Jaltu, Alfi Kabiljo ostvario je u tri mjuzikla iz devedesetih: Caru Franji Josipu u Zagrebu (1989.), Kralj je gol (1994.) i Tko pjeva zlo ne misli (1998.). Potonji je specifičan po evokaciji atmosfere tridesetih godina 20. stoljeća i duha tadašnjeg Zagreba, kao „nostalgični zagrebački spomenar‟, nastao na temelju istoimenog najgledanijeg hrvatskog filma svih vremena režisera Kreše Golika. A u Jalti, Jalti, Caru Franji Josipu u Zagrebu i Kralj je gol Alfi Kabiljo i Milan Grgić ingeniozno su, u neke važne i manje važne stvarne povijesne događaje – kao što su podjela svijeta između Churchilla, Roosevelta i Staljina u Jalti na Krimu, posjet cara Franje Josipa Zagrebu da otvori Hrvatsko narodno kazalište te posjet engleskog kralja Edvarda VIII. i gospođe Wallis Simpson Jadranu te njihovo golišavo kupanje na Rabu, čime počinje nudizam u Hrvata – upleli komične epizode kako bi njihova priča zaživjela u mediju humora, duhovitosti i zabave na glazbenoj pozornici. Od šefova svjetskih velesila važniji su njihovi sobari koji se nadmeću za naklonost ukrajinske domaćice, dok cara Franju Josipa i kralja Edvarda ugrožavaju teroristi i paparazzi! Raznolikost mjuzikalskih formi upotpunjuje forma predstave u predstavi u Crvenom otoku i Tko pjeva zlo ne misli.

            Nadarenosti i mašte Alfiju Kabilju ne nedostaje o čemu svjedoči njegov golemi svekoliki opus. U skladanju je uvijek slijedio dramaturgiju libreta i težio funkcionalnosti glazbe, koja je mogla i samostalno postojati. Ostali su i neizvedeni mjuzikli: Krađa Mona Lise, Madame Hamlet i Marilyn Monroe. Kabiljova glazbena invencija, suvereno vladanje raznolikošću zabavnoglazbenih stilova i ritmova, smisao za melodičnost, smisao za stvaranje hitova od solističkih brojeva kao i od velikih ansambalskih brojeva zadivljuju. Zadivljuje lakoća njegova umijeća i žar pristupa glazbenom kazalištu.

Neke Alfijeve melodije postale su poveznicom svih generacija slušatelja. Kazalište Komedija imalo je sreću Kabiljove mjuzikle izvesti 1386 puta. Nedavno smo od Autora dobili na poklon klavir na kojem je skladao Jaltu. Igrat ćemo je i dalje, barem do tisućite izvedbe. Do viđenja, dragi Alfi, na Vašoj Zelenoj livadi. (Davor Schopf)