Vid Balog – Tomislav Uhlik: NARODIL SE MLADI KRALJ
(veselo božićno prikazanje s pjevanjem i kolom)
Redatelj: Vid Balog
Skladatelj: Tomislav Uhlik
Glazbeni voditelj – dirigent: Bojan Pogrmilović
Oblikovatelji scenografije: Tomislav Ruszkowski, Romeo Beifuss
Voditelj orkestra: Alan Kanski
Scenski pokret: Verica Radić
Igrajuči
Vlč. Juraj pl. Beneković: Damir Lončar
Gašpar: Ivica Zadro
Boltižar alias Boltek: Ljubo Zečević / Adalbert Turner
Teca, Herodijada: Dubravka Ostojić
Tetec, Herodež: Vid Balog
Nečak Ivek: Ivan Magud
Pobožna pastirica: Jasna Palić Picukarić
Pobožni pastir I: Saša Buneta
Pobožni pastir II: Davor Svedružić / Adnan Prohić
Zvezda Repača: Adam Končić
Pripovedač: Goran Malus
ter
Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO
Umjetnički voditelj: Andrija Ivančan
Solisti
Marija: Kristina Opačić Vrućina / Ana Drobina soprani
Jožef: Dubravko Radić / Pavo Begovac, tenori
Posel: Dijana Banek / Anita Huđek, soprani
Umjetnici Ansambla LADO
Plesači pjevači-prvaci: Dijana Banek, Tamara Horvat, Bojan Kavedžija, Dubravko Radić
Plesači pjevači-solisti: Pavo Begovac, Zrinka Bogat-Malus, Nataša Gluić, Boris Harfman, Vlatka Hlišć, Igor Horvat, Snježana Hulina, Željko Kveštak, Nenad Malić, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Kristina Opačić Vrućina, Dejan Pilatuš, Goran Sekula, Iva Sekula, Helena Štrbac, Goran Vašarević, Dražen Zovko
Plesači pjevači-srednje uloge: Ana Drobina, Matej Gluščić, Antun Leinveber, Iva Piler, Ivana Prokop, Maja Putak
Plesači pjevači: Fin Hrvaćanin, Anita Huđek, Doroteja Juratović, Klara Kašnar, Mateja Kovačević, Filip Lončarić, Ina Milačić, Filip Martinić, Jana Radić, Lovro Vešliga
Glazbenici solisti: Saša Dostičić, Goran Hlebec, Mladen Kosovec, Željko Kravarščan, Josip Križanić, Željko Lukačin, Dalibor Paurić, Branimir Ranogajec, Stjepan Večković
Glazbenici voditelji dionica: Marko First, Branimir Grđan, Mario Hajsok, Mladen Trčak
Ostali sudionici u programu: Tea Stanišak
Praizvedba: 13. 12. 2000.
Cijene: 70,00 i 50,00 kn
U selu Mučnome Potoku vlada velika užurbanost i posvemašnja briga koje je uzrok ne tako davno iznašastje staroga Božićnoga prikazanja o kojem se svojedobno pisalo u listu „Zvončeg horvatskoga glasa“, a koje je potom zagubljeno. Da bi se staroslavna starina obnovila, župnik Juraj pl. Baneković, otevši prikazanje miševimah, potjera svoje ovčice kulturnu uzdignuću i seljane prisili k učenju teksta i okušavanju glumačkih vještina što su Oni vitežki podnijeli i glavni pokus samo što nije počeo… Veselje i diku cielom ubavom Mučnomu Potoku dobaviše i vesele viesti u kojimah se se doznalo da LADO svojim nastupom želi uveličati cieli taj nemali događaj obnavljanja ponosne starine…
******
Najdraži događaj kršćanskoga svijeta – Kristovo rođenje, siromašni međimurski seljak opjevao je na sebi svojstven melankoličan, gdjekad i duhovit način. Neumorni sakupljač narodnih napjeva dr. Vinko Žganec prikupio je tu jednostavnu a toliko osebujnu i neposrednu poeziju u zbirci „Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja“. Premda je to zapravo melografska zbirka, skladatelj Tomislav Uhlik nije se služio notnim zapisima, već je njima pridružen tekst uglazbio po vlastitoj volji i nadahnuću. Predstava je praizvedena 13. prosinca 2000. u suradnji s Ansamblom narodnih plesova i pjesama „Lado“ i uspješno je igrala do 2012. godine. Godine 2016. predstava je obnovljena u suradnji s SKUD-om “Ivan Goran Kovačić”, a 2018. “Komedija” i LADO obnavljaju suradnju i predstava nastavlja svoj život u izvornoj koprodukciji ovih dviju kulturnih institucija. Kroz pet stavaka, koji čine krajnje slobodnu stilizaciju međimursko-podravskoga glazbenog izričaja, pjevači i glazbenici Ansambla LADO te glumci Kazališta „Komedija“ vode nas od Navještenja, preko Marijina i Josipova lutanja u potrazi za prikladnim mjestom za porod, do Tri mudraca koji, slijedeći zvijezde, nalaze malog Isusa, od uspavanke koju Marija nježno pjeva svome djetešcu do velikoga završnog veselja u Betlehemu koji gori u svjetlosti.
******
Oslanjajući se na bogatu tradiciju kajkavskih božićnih prikazanja, koje je još prvi biskup zagrebački Čeh Duch donio u Zagreb u 11. stoljeću (Tractus stelae) na latinskom izvorniku, „Komedija“ nastavlja taj sjajni niz s ovom božićnom predstavom. Radost Božića potaknulo nas je na humorističan prikaz življenja Isusova rođenja u našim selima. Naivnost i oporost sjeverozapadne Hrvatske omogućavaju i takav pogled na prikazbe koje su se o Božiću „spelavale“ unatrag nekoliko stoljeća po mnogim našim crkvama.
Potreba kako je i humor potreban upravo u ove blagdanske dane jest srednjoeuropska tradicija češke i poljske „vesele priče“, a i nama bliži uzor – Isusovačko kazalište; naime, i dandanas sjemeništarci upravo o Božiću izvode razne komedije kao obvezni dio školovanja, a o Uskrsu se izvodi „ozbiljan“ moralno – didaktički komad iz bogate crkvene dramske prošlosti.
Nadamo se da će ovakva božićna čestitka, u duhu „Komedije“, razveseliti svakoga koji je spreman otvorena srca primiti duh Božića.
„Na tom Mladom letu
Zdravi i veseli,
Tusti i debeli
Kak jeni jeleni!
Dej Vam Bog
Gošič, račič, purič, telič,
Konjov i volov,
Pune lagve vina,
Pune hombare žita,
A Božjega mira i zdušnega zveličenja najviše!
Bog pomori naše Vede da nadladajo!
Falen bodi Jezuš Kristuš!
(Božićna čestitka iz Gotalova, Podravina)